Porast nasilja tokom pandemije, ženama i djevojkama potrebna je psihološka podrška

Porast nasilja tokom pandemije, ženama i djevojkama potrebna je psihološka podrška


Mubera Hodžić-Lemeš je socijalna radnica i menadžerica Sigurne kuće koja djeluje u okviru Fondacije lokalne demokratije u Sarajevu. Ima 18 godina iskustva u direktnom radu sa ženama i djecom koji/e su preživjeli/e nasilje u porodici, kao i sa počiniteljima nasilja. Tokom pandemije bila je na prvoj liniji odgovora na krizu kojoj su se sigurne kuće, također, morale prilagoditi. Na dan proglašenja pandemije u sigurnoj kući se nalazilo 27 žrtava a Muberina priča o tome dio je UN Women BiH kampanje “Hvala vam, heroine”, čiji je cilj podizanje svjesnosti o brojnim doprinosima žena koje su na prvoj liniji odgovora na COVID-19 krizu.

-Tokom krize izazvane Corona virusom morali smo obustaviti smještaj novih korisnica u Sigurnu kuću, jer nismo imali adekvatan odvojen prostor za potrebe izolacije. Kao menadžerica Sigurne kuće nastavila sam sa svakodnevnim radnim angažmanom u prostorijama skloništa, poštujući sve preporuke Kriznog štaba -kaže Mubera.

Ona dodaje da su sa novom situacijom došli i brojni izazovi, kao i nove okolnosti kojima je trebalo prilagoditi rad Sigurne kuće.

-Sve žene su ostale bez posla, te je obustavljeno kretanje ostalih korisnica u cilju zaštite. Imali smo osmero školske djece. Bilo je potrebno omogućiti da nastave pohađanje nastave online putem. Obzirom da su sve korisnice zajedno u objektu 24 sata i 7 dana u sedmici, prilagodili smo tretman kategorijama korisnica/ka i trudili se da im okupiramo što više slobodnog vremena. Pojačali smo psihološku podršku za sve žene i djecu, te smo radili na jačanju otpornosti i podizanju ličnih resursa za prilagođavanje – objašnjava Mubera.

Budući da su žene koje su bile smještene u Sigurnoj kući ostale bez posla i mogućnosti zaposlenja, to je bio najveći izazov u radu .

-Većina žena je radila u uslužnoj djelatnosti. Kriza izazvana pandemijom za naše korisnice je predstavljala dodatnu poteškoću, jer su u jednom trenutku ostale bez perspektive i planova za budućnost. Žene koje su odlučile trajno prekinuti nasilne veze imaju za cilj da se zaposle i krenu ka osamostaljenju. Usmjerili smo individualne i grupne tretmane na podizanje kapaciteta prilagodbe za krizu u kojoj se nalazimo – kaže Hodžić-Lemeš.

Žene žrtve nasilja uglavnom žive izolirano, kontrolirane su od  nasilnih partnera, ekonomski ovisne i sa oslabljenom socijalnom podrškom.

-Žene nasilje prijavljuju uglavnom kada nasilnici nisu kod kuće. Usljed pandemije Corona virusa, žrtve su stalno boravile sa nasilnicima, zbog čega nisu imale mogućnost da potraže pomoć i bile su zaista ugrožene. Krize dovode do povećanog broja slučajeva nasilja u porodici, jer su među značajnijim faktorima rizika za pojavu nasilja nezaposlenost, siromaštvo i teška materijalna situacija. Prema izjavi generalnog sekretara UN-a, tokom pandemije Corona virusa zabilježen je zastrašujući globalni porast nasilja u porodici. Mi pratimo povećanje broja prijava nasilja putem SOS telefona – u aprilu je broj prijava utrostručen u odnosu na mart, a u maju smo bilježili blagi pad od 10 posto prijava u odnosu na april. Za žene je važna dostupnost psihološke podrške u kriznim situacijama, sa čime imamo direktno iskustvo kroz SOS telefon putem kojeg smo pružali psihološku podršku za vrijeme kriznog perioda – navodi direktorica Sigurne kuće u Sarajevu.

Mubera se prilagodila krizi, te prati adaptaciju korisnica/ka Sigurne kuće novim okolnostima.

-Sigurna kuća u Sarajevu je uspjela riješiti pitanje prijema novih korisnica/ka, koji/e se već nalaze u njoj – dodaje ona.

Rad Sigurne kuće također je potpomognut i od organizacije UN Women, uz finansijsku podršku Švedske, putem paketa sa zaštitnom opremom (rukavice, maske, gelovi za dezinfekciju i slično), kao i jednokratnog novčanog granta od 7.000 KM dodijeljenog uz pomoć partnerske organizacije UN Women, Asocijacije XY.

-Pratit ćemo sve preporuke Kriznog štaba i struke i ponašati se u skladu sa njima. Mislim da je potrebno da svi individualno i kolektivno pokažemo odgovornost, kako bismo smanjili rizik i zaštitili svoje zdravlje, kao i zdravlje drugih ljudi – zaključuje Mubera Hodžić-Lemeš.

Na društvenim mrežama organizacije UN Women BiH nalaze se priče o sjajnim ženama, gdje u okviru aktuelne kampanje koristeći hashtag #HvalaVamHeroine i #HeroinePricajuSvojePrice, podržavamo njihov doprinos snažnom odgovoru na COVID-19!

Pratite nas na društvenim mrežama



This post appeared first on Azra Magazin.

Author Image
admin

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *